Otok Brač Dalmacija

BRAC, najveci otok srednjodalmatinske otocne skupine, treci po velicini medu jadranskim otocima; 394,57 km2; 13 824 stan. Od kopna ga dijeli Bracki kanal, od Šolte Splitska vrata, a od Hvara Hvarski kanal. Najviši vrh otoka, Vidova gora (778 m), ujedno je i najviši vrh na jadranskim otocima. Vapnenacki dio obale je kamenit i strm, dok je ostali dio razmjerno nizak i pjeskovit (na južnoj strani od Farske do Bola, na sjevernoj od Sutivana do Supetra). U krajoliku otoka prevladava krški vapnenacki reljef sa škrapama, jamama, docima i uvalama. Blaže forme reljefa, na kojima su rasprostranjena smeda primorska tla (najplodnija na otoku), pretežno u unutrašnjosti (osobito izmedu Ložišca i Nerežišca i izmedu Selaca, Novog Sela i Sumartina). Srednje temperature zraka tijekom sijecnja od 4,9 °C (Pražnice) do 7,2 °C (Sutivan), a u srpnju od 22,9 °C (Nerežišca, 360 m) do 24,7 °C (Sutivan).

Kiše najviše padaju u zimskoj polovici godine. Pražnice imaju godišnje oko 1450 mm, a Sutivan oko 830 mm oborina. Od vjetrova imaju najveci utjecaj na klimu otoka jugo i bura (vruljska bura izmedu Pucišca i Povlja). Ljeti je cest, osobito uz sjeverozapadnu obalu, maestral, koji puše s mora. Na Bracu nema površinskih vodenih tokova.

Trajnih izvora ima jedino oko Bola. Viši dijelovi otoka (iznad 400 m) mjestimice su obrasli crnim i alepskim borom; vece ili manje šume alepskog bora susrecu se uz sva obalna naselja; inace prevladava makija i kamenjar. Najveca su naselja Pucišca i Supetar.

Glavni poljodjelski proizvodi su ulje, vino i voce (višnje i bademi); stocarstvo i ribarstvo. Tvor-nice ribljih konzervi su u Postirama i Milni. Glavni kamenolomi poznatoga brackoga kamena su kraj Pucišca, Selaca, Postira, Spliske, Donjeg Humca (bracki kamen ugraden je u Bijelu kucu u Washingtonu i Dioklecijanovu palacu u Splitu).

Cijelim je otokom izgradena cestovna mreža; trajektna veza Split-Supetar, Makarska-Sumartin; brodske veze sa Supetrom i Bolom. Zracna luka (za manje zrakoplove) iznad Bola.